RAPSKE AMFORE

Kroz povijest Rab je u više navrata poharala kuga i za sobom ostavila posljedice kao uostalom i u cijeloj Europi i tadašnjem svijetu. Pandemiju koronavirusa Covida 19 treba shvatiti kao „modernu kugu“ koja trenutno hara, ali i ona će proći kao i slične nedaće u povijesti samo je pitanje koje će posljedice ostaviti za sobom kako u ekonomiji, životu ljudi, ali još više u njihovoj psihi pa vjerojatno i u društvenom uređenju koje će zasigurno doživjeti određene promjene.

Evo to je upravo razlog što se duže vrijeme nismo javljali jer smo „vodili borbu“ sa tim mikro-makro neprijateljem. Ali pisanje postova nije neka obveza koja se mora odraditi svaki dan kao posao. To je jednostavno potreba da se iznesu neke misli svoje i drugih autora o otoku kojega zapravo svi neizmjerno volimo. A to je upravo i namjera Rabecede.

U prijašnjem postu koji je govorio o Fortisovom putovanju Dalmacijom pa i Rabom, spominjala se i Pentingerova karta i ovaj put smo odlučili ne ulaziti u njeno povijesno nastajanje, jer to je povezano sa nekim povijesnim kretanjima koja nisu direktno vezana za Rab, ali treba konstatirati da se i Rab nalazi na njoj.

Ovo je slika Peuntingerove karte preuzeta iz jednog novijeg rada (2017.) koji je napisao Robert Kordić pod stručnim vodstvom i mentorstvom Irene Radić Rossi i pod nazivom „Amfore iz akvatorija otoka Raba“. Ovaj rad je posvećen prvenstveno amforama pronađenim u akvatoriju Raba, ali njegov uvodni dio je pravi mali sukus kasne antike na Rabu potkrjepljenje sa nizom citata drugih autora, tako da rad toplo preporučam svima koje ove teme zanimaju i žele ih dublje proučiti.

Osim prethodne karte u svome radu Kordić je objavio i Ptolomejevu kartu Europe iz 1490 godine koju dajemo u nastavku.

 

 

Na obje karte vidljiv je otok Rab s time što ga razni autori oslikavaju prema njihovim tadašnjim viđenjima koja geografski svakako nisu bila stopostotno točna, ali daju početne točke za promišljanje povijesti Raba.

U svome radu Kordić daje pregled jantarskog puta koji je išao preko naših krajeva pa tako spominje i otočja Aspartides, Elektrides i Mentorides od kojih se ovo zadnje odnosi na Rab i Pag i koje je premalo obrađeno po našem mišljenju u povijesti, a kroz mitove i maštu otvara bezbroj natuknica o poznatim mitovima o Ilijadi, Troji, Argonautima itd. koji bi se itekako mogli turistički iskoristiti u budućnosti.

Ipak glavna preokupacija Kordića su podvodni artefakti – amfore za koje smo svi manje-više svjesni da postoje u rapskom akvatoriju, ali ih nikada nitko nije posebno sistematizirao koliko je nama poznato do ovog izuzetno vrijednog dijela.

Robert Kordić nadalje u svome radu daje detaljne opise vrsta amfora uopće a posebice onih pronađenih oko Raba. Također navodi neke lokalitete i daje prijedloge što napraviti dalje za zaštitu istih. Svoj zaključak završava sa riječima: „Općenito svi otkriveni nalazi amfora ukazuju na intenzivni tranzitni položaj tijekom antike što je Rabu omogućilo prosperitet sretnog grada. Potvrda tome je nalaz amforeske iz Nina sa natpisom »FELIX ARBA« (CIL III, 143367)(amfora tipa Lamboglia, terra sigilata chiara A, forma 26. pronađena 1896. Danas se nalazi u Arheološkom muzeju u Zadru – inv. Br.399.)“

 

 

Zaključno možemo reći samo slijedeće od starih karti do podvodne arheologije vrlo je kratak put, ali bez pravih entuzijasta i znanstvenika koji žele raditi po uzusima struke nema relevantnih nalaza za povijest arheologije, ali još više za svijest ljudi koji žive na ovom škoju kako povijest nije počela od njih niti će sa njima završiti. Pridružujemo se svima koji se zalažu da se na Rabu što prije napravi adekvatan zavičajni muzej, a u njemu amfore će zasigurno pronaći svoje mjesto.