Preskoči na glavni sadržaj

SAMOSTAN SVETOG PETRA

O benediktinskom samostanu Svetog Petra u Supetarskoj Drazi na otoku Rabu pisali su mnogi i o njemu se znaju manje više svi podaci. Ovdje ukazujemo samo na jednu činjenicu, vezanu za ovaj samostan, koja se ponekad previđa, a izuzetno je bitna za povijest ne samo Raba nego i Hrvatske. Naime u ispravi iz 1059. godine kojom je samostan utemeljen po prvi puta se u jednom pismenu, odvojena područja Dalmacije i Hrvatske označavaju kao područje jedinstvene države. O tome piše Vjekoslav Klaić u članku "Regnum Croatiae et Dalmatiae", koji je 1930. godine objavljen u Sveslavenskom zborniku - spomenici o tisućugodišnjici hrvatskoga kraljevstva, kojeg je iste godine izdala zajednica slavenskih društava u Zagrebu.


           
Tako tamo stoji: "Imperii moderante habenas domino Comneno, C ro a t i e   D a l m a t i e q u e   r e g n u m  gubernante Petro (Cresimiro)."  Klaić konstatira da je to prvi slučaj kojim se može ispravom dokazati tvrdnja o jedinstvenosti države sastavljene od dva povijesna područja.

 


O samostanu Svetog Petra i njegovim posebnostima ćemo svakako još pisati u Rabecedi, a za sada toliko. Podatak koji smo prenijeli citirajući profesora povijesti Vjekoslava Klaića je ne samo indikativan za hrvatsku povijest, nego je i inspirativan za sve one koji proučavajući tu povijest promišljaju i njezinu budućnost. Rab se sa svojim samostanom može podičiti navedenom činjenicom o kojoj se do sada malo govorilo, a utemeljiteljsku ispravu benediktinskog samostana svrstava i u same temelje hrvatske državnosti.

 

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

  O RABECEDI RABeceda je blog o Rabu njegovoj prošlosti, znamenitostima, ljudima, nepoznatim ili manje poznatim događajima i činjenicama koje ga čine tako osobitim među svim drugim Jadranskim otocima. Na blogu ćete moći čitati o raznim stvarima, ali koje su sve na neki način, manje ili više,   povezane sa Rabom, bilo da opisuju Rab kao mjesto ili otok, bilo da se Rab samo spominje u nekom kontekstu, ili se spominju Rabljani, ili su o Rabu pisali, pjevali, ili na neki drugi način se izražavale osobe koje su, ili po rođenju Rabljani ili imaju bilo kakvu vezu sa ovim čarobnim škojem. Na blogu ćemo imati stalne rubrike i to: Crtice iz prošlosti Raba, Fauna Raba, Flora Raba, Intervju sa …, Knjige o Rabu, Legende i običaji otoka Raba, Manje poznate činjenice o Rabu, Nepoznati Rab, Pjesme o Rabu, Povijest Raba, Poznati Rabljani, Turizam na Rabu i Umjetnost Raba kroz vjekove. Pažljivi čitatelj je mogao primijetiti da smo u prethodnim rečenicama neprestano zazivali Rab i Rabljane, a...
  Planinarsko društvo KAMENJAK Rab Dan 21. srpnja je dan planinara, a zašto je to baš taj dan piše recimo „Novi list“ od 18. listopada 2002. i kao razlog navodi ljubav. Tako u „Novom listu“ stoji: „Znaju li planinari koji se veru po hrvatskim gorama zašto je baš 21. srpanj njihov dan? Petrarca je kriv za sve! Naime toga se dana prije gotovo sedam stoljeća, veliki talijanski renesansni pjesnik Francesco Petrarca, u Provansi, dok je pisao stihove svojoj legendarnoj Lauri, popeo na 1909 metara visoki vrh Mont Ventouxa. Bio je to prvi poznati uspon na planinu isključivo radi osobnog zadovoljstva, pa se zato taj dan i drži rođendanom planinarstva. Kod nas je gorske visine prvi ozbiljno opisao Petar Zoranić u svojemu već slavnom djelu »Planine«.“ Ah ta ljubav! Oduvijek smo znali da bez ljubavi nema stvaranja, jer ljubav je najjača pokretačka snaga i bez ljubavi nema života ni životnih ljepota. Tako je i ljubav prema prirodi ponukala grupu rapskih entuzijasta da osnuju planinarsko dr...
  RAPSKE AMFORE Kroz povijest Rab je u više navrata poharala kuga i za sobom ostavila posljedice kao uostalom i u cijeloj Europi i tadašnjem svijetu. Pandemiju koronavirusa Covida 19 treba shvatiti kao „modernu kugu“ koja trenutno hara, ali i ona će proći kao i slične nedaće u povijesti samo je pitanje koje će posljedice ostaviti za sobom kako u ekonomiji, životu ljudi, ali još više u njihovoj psihi pa vjerojatno i u društvenom uređenju koje će zasigurno doživjeti određene promjene. Evo to je upravo razlog što se duže vrijeme nismo javljali jer smo „vodili borbu“ sa tim mikro-makro neprijateljem. Ali pisanje postova nije neka obveza koja se mora odraditi svaki dan kao posao. To je jednostavno potreba da se iznesu neke misli svoje i drugih autora o otoku kojega zapravo svi neizmjerno volimo. A to je upravo i namjera Rabecede. U prijašnjem postu koji je govorio o Fortisovom putovanju Dalmacijom pa i Rabom, spominjala se i Pentingerova karta i ovaj put smo odlučili ne ulaziti u ...